Široki Brijeg

Temelji crkve položeni su dana 23. srpnja 1846. godine. Dimenzije tadašnje crkve bile su 20x10 metara. Godine 1871. podignut je i zvonik.

Međutim, 1863. je odlučeno da se gradi nova crkva po nacrtima Mattea Lorenzonija. Nova crkva je zamišljena kao trobrodna bazilika u stilu talijanskog baroka, s dva tornja i kupolom poviše oltara. Ovaj plan nije ostvaren zbog manjka sredstava i iskusnih majstora. Nacrt crkve je sačuvan.

Zgrada stare crkve je 1905. godine porušena. 20. lipnja 1905. godine polaže se kamen temeljac u gradnji nove crkve u kasnoromaničkom stilu po nacrtu M. Davida. Krov je podignut 1911. godine, sjeverni zvonik 1927. godine, a svodovi srednje lađe, preinačeni prema nacrtima Stjepana Podhorskoga, izvedeni su 1938. godine.

Crkva je duga 50 m, široka 26 m, a visina zvonika je 32 m. Glavna lađa je odijeljena od bočnih masivnim kamenim stupovima romaničkog izgleda. Oltar je ukrašen motivima sa stećaka i kao takav postavljen 1978. godine. Svetohranište je izgrađeno od hercegovačkog granita, s brončanim vratima u visokom reljefu, slično kao i propovjedaonica sa simbolima četiriju evanđelista. Oltar, svetohranište i propovjedaonica su djelo akad. kipara Ante Starčevića. Kip Gospe potječe od talijanskih majstora iz sredine 19. stoljeća. Vitraje u crkvi je izradila radionica Dedić, Koch i Marinković u Zagrebu 1912. godine, a postaje Križnog puta uradio je akad. slikar Rudolf Labaš 1983. godine.

U lijevoj bočnoj lađi crkve se nalaze grobovi poznatih franjevaca: fra Didaka Buntića (graditelja crkve i narodnog prosvjetitelja) i Rafe Barišića (prvog hercegovačkog biskupa).U desnoj bočnoj lađi se nalazi grobnica s posmrtnim ostacima franjevačkih mučenika koje su partizani pobili i spalili u samostanskom vrtu, nakon pada Širokog Brijega 7. veljače 1945. godine. Također, u ovu grobnicu su položeni posmrtni ostaci i drugih franjevaca koji su stradali 1945. godine, a tek su im nakon Domovinskog rata, aktivnošću Hercegovačke franjevačke provincije, posmrtni ostaci pronađeni u Zagvozdu u Imotskoj krajini i Vrgorcu, a isto tako če biti položeni i svi drugi posmrtni ostaci hercegovačkih fratara koji budu istraživanjem pronađeni.

Stilizirani prikaz crkve se nalazi na grbu općine kao i na grbovima športskih društava i raznih kulturno-umjetničkih organizacija.